Atina 1896 Prva Olimpijada. Prvi i poslednji put bio je to apoliticni i miroljubivi karneval amatera. Trajao je 10 dana u aprilu, 10 neuobicajeno hladih dana. Ucestvovalo je 311 muskaraca iz 13 zemalja.Bili su to mahom studenti na uskrsnjem raspustu. Jedan od njih Dzordz Stjuart Robertson iz Oksvorda , postao je olimpijac tako sto je video afis igara u jednom londonskom izlogu. “Aranzman” ga j kostao 11 funti. Na Oksvordu se bavi bacanjem kladiva, ali posto te discipline nema na programu u Atini, nastupao je u bacanju gugle i diska. “Kasnije su svigovorili da je tamo bio i olimpijski plamen”, pricao je Dzordz.. “Mi ga nismo videli , mislim da je to sa plamenom bila sjajna sala”.

Pariz 1900 :Totalni kontrast prvoj olimpijadi, i to da ruzniji nije mogao biti. Igre su bile jedva primetan dogadjaj tokom 5 meseci trajanja Svetske ialozbe u ovom gradu. Naziv “Olimpijada” nigde se nije ni koristio, pa sportisti nisu ni znali da su osvojili olimpijske medalje. Livaci so se takmicili u prljavoj Seni , koja jebila toliko hladna da su morali plivati sto brze. Zato je na 220 jardi svetski rekord oboren za cak 13 sekundi.!Trke atleticara su se odrzavale na 500 metara dugoj ovalnoj, umesto cilindricnoj stazi , na kojoj je trava bila visoka do pojasa. Maratonci su trcalikroz lavirint ulicica u najozloglasenijim pariskim predgradjima, mnogi su se pogubili , a pobednik je bio lokalni pekarski liferant , koji je znao put do cilja.

Sent Luis 1904 : Pretopli grad naMisuriju . U svim restoranima se sluzilo samo jedno jelo - meso od bufala. Zbog daljine i skupog puta Evropljana skoro da i nije bilo, pa su Amerikanci pokupili 244 medalje! I ove igre su bile povodom Svetske izlozbe.

Atina 1906 : Vanredne igre povodom 10 -godisnjice obnavljanja Olimpijada. Kuberten se nije slagao sa tim , pa nije nidosao u Atinu , a medalje se ni danas ne racunaju kao olimpijske.

London 1908 : Olimpijada bila je dodeljena Italiji , ali je zbog karastrofalne erupcije Vezuva 1906. Premestena u englesku prestonicu. Uoci otvaranja misteriozno je nestala americka zastava sa olimpijskog stadiona. Domacini nisu stavili novu , pravdajuci se da nisu mogli nici nijednu odgovarajucih dimenzija. Amerikanci suna svecanom otvaranju protestovali tako sto spustanjem svoje zastave nisu pozdravili britanskog kralja Edvarda VII . Kralj im je na to okrenuo ledja , stadion je zvizdao . Zbog ovog skandala olimpijada se prvi put nasla na prvim stranoma svetske stampe.

Stokholm 1912 : Ova Olimpijada nije odrzana jer je 2 godine ranije kajzer Vilhelm I zapoceo Prvi svetski rat.

Antverpen 1920 : Neobicna smotra . Posle cetvorogodisnje klanice u Evropi nikom nije bilo ni do kakve sportsk ekstravagancije. Nisu pozvane na igru zemlje porazene u ratu - Nemacka, Austrija , Bugarska, Madjarska i Turska. Takodje nije Ucestvovao ni SSSR , stvoren 1917. Boljsevicka vlast Olimpijadu je smatrala burzoaskim hirom , i iz tog razloga SSSR je bojkotovao sve naredne igre do 1952.